Od okruglih 50 godina koliko puni düsseldorfski Boot bio sam na njih ravno pola pa bih i ja mogao obilježiti neki svoj mali jubilej. Pomnožim li 25 sa 5 dana koliko sam na sajmu obično boravio, eto debele trećine godine koju sam u tom lijepom gradu na Rajni proveo. I usput svašta doživio. Bacim li pogled unatrag, lako ću zaključiti da je ono što me impresioniralo kad sam prvi put 1994. godine zakoračio među hale Düsseldorf Messea ostalo njegovom temeljnom karakteristikom. A to su uzorna organizacija i silna ljubav i entuzijazam Nijemaca koji plove ili se bave nekim drugim morskim sportom zbog kojih je uostalom i nastao. Sve drugo se iz godine u godinu mijenjalo. Brodovi u kojima sam onih godina uživao i pomalo sanjao kako njima plovim prilično se razlikuju od ovih današnjih, u njihovoj gradnji upotrebljava se niz novih materijala, a pravu revoluciju doživjela je oprema, pogonski i upravljački sustavi i elektronika. Podsjetimo se samo da je u doba kad sam počeo ovdje zalaziti neka robusna i užasno skupa naprava zvana GPS koja je ispisivala koordinate bila najmoderniji navigacijski uradak. Na sajmu su prevladavale manje brodice koje su gradili mnogobrojni minijaturni škverovi, a jedrilica ili motornjak od deset ili dvanaest metara, premda je i tada bilo onih od dvadeset i više metara, držali su se prilično velikima. Hrvatska je još bila u ratu i na Bootu su naše boje branili tek ACI i dva, tri čarteraša što su svoje flote povukli u istarske ili kvarnerske marine…
Premda izvrsna i u doba kad sam prvi put ovdje došao, infrastruktura izložbenog prostora sustavno se unapređivala svih ovih godina i danas broji osamnaest paviljona. Nekoliko paviljona je srušeno i na njihova mjesta su došli novi i veći, moderniji, ali arhitektonski uklopljeni među starije. Sagrađen je i najveći paviljon, šestica, koja ima čak 25.000 četvornih metara površine, namijenjena velikim jahtama i megajahtama. A u tijeku je gradnja još jednog prilično velikog paviljona koji će u funkciju od sljedeće godine. Danas je Boot neprikosnoveno najveći i najznačajniji nautički sajam na svijetu, uključujući i one koji se održavaju na moru i na koje je nemjerljivo lakše dovesti velike brodove. Na to se mjesto uspeo smijenivši u doba krize Salone nautico u Genovi koji joj se nije uspio prilagoditi niti othrvati. Tomu je svakako doprinijela snaga njemačkog gospodarstva i snažna internacionalizacija sajma. Jednako je tako i s posjetiteljima, Oni prekogranični danas broje oko 70.000 i čine gotovo trećinu ukupnog broja onih koji ga posjećuju.
Početak ovogodišnjeg Boota počeo je u dobrom ozračju za čitavu industriju i organizatore. Premda nešto usporen ekonomski rast u eurozoni je stabilan i kreće se oko 2%, a u drugim europskim zemljama je i veći. Stabilan je i rast u SAD-u, a ta dva tržišta dominantno utječu na stanje u nautičkoj industriji pa potražnja i proizvodnja rastu. Mnogi brodograditelji, osobito oni velikih jahti bilježe dvoznamenkaste stope rasta. Neki od onih koji nisu bili te sreće pa su upali u probleme, poput Bavarije ili Oystera dobili su nove vlasnike i svježi kapital pa opet grade nastojeći povratiti stare pozicije. Bootu svakako ide u prilog što je iz kalendara sajmova koji se održavaju u ovo doba godine nestao London Boat Show što mu je svakako donijelo dio publike i još veću usmjerenost britanskih graditelja od kojih dva najveća Princess i Sunseeker ionako u Njemačkoj nastupaju alla grande. Radi svega toga, makar se po prirodi stvari većina premijera u nautici događa neposredno nakon sezone, na prvim jesenskim sajmovima, njih i na Bootu ima u priličnom broju.
Ali prije nego što ih krenemo opisivati nekoliko napomena brojkama koje su obilježile ovogodišnji Boot. Nešto manje od 2000 izlagača zakupilo je 220.000 m2 u šesnaest paviljona i izložilo oko 1500 brodica i jahti ispunjavajući doslovno svaki raspoloživi kutak. Boot je karakterističan i po iznimno bogatoj ponudi motora i opreme te zbog ogromnog njemačkog emitivnog tržišta isto takvoj ponudi ronilačkih sadržaja, surfanja, sportskog jedrenja te ponudi marina i čarter kompanija. Sajam je sve internacionalniji – čak 60% izlagača dolazi iz inozemstva i to iz čak 73 zemlje. Sve to ne bi imalo smisla kad ne bi bilo mase kvalitetnih posjetitelja, a ove ih je godine bilo ravno 250.000, 3.000 više nego lani.
