Barcelona, Marseille, Stockholm, Hamburg, Betina… neobičan niz mjesta koje povezuje unikatan muzejski pristup maritimnoj povijesti i kulturi
Šarmantni Muzej Betinske brodogradnje uvršten je na TravelMag-ov popis 20 najboljih pomorskih muzeja Europe. Na tom su popisu neki veliki i poznati muzeji poput pomorskih muzeja iz Barcelone, Istanbula, Hamburga, Genove, muzej Vasa iz Stockholma i Muzej civilizacija Europe i Mediterana iz Marseilla. Ipak, u slučaju izbora muzeja na ovom popisu, veličina nije bila presudan faktor.
„Raznoliki po temama i obimu, pomorski muzeji ističu aspekte morske kulture na određenom mjestu, bilo da se radi o malom selu ili cijeloj zemlji,“ navodi TravelMag o izboru. Što se tiče vrednovanja i kriterija prilikom odabira kazali su: „Iako se neki nacionalni muzeji nalaze na našem popisu, prioritet smo dali onima koji istražuju definirane aspekte pomorskog svijeta. Naš izbor naginje originalnim pristupima muzejskom iskustvu, obično uključujući interaktivne i multimedijalne izložbe. Tražeći ravnotežu na europskoj karti, postavili smo ograničenje od dva muzeja po zemlji (iako nisu sve zemlje zastupljene). Naposljetku, željeli smo najbolje predstaviti raznolikost dostupnih opcija uključujući mješavinu lokalnih i regionalnih muzeja čija veličina i opseg značajno variraju. S tim kriterijima na umu, predstavljamo vam neke od najboljih pomorskih muzeja u Europi, navedene bez posebnog redoslijeda.“
Na popis su dospjeli po preporuci
Za komentar smo upitali i ravnateljicu Muzeja betinske drvene brodogradnje, Katu Šikić Čubrić, koja kaže da su na popis dospjeli zahvaljujući preporuci, bez prethodnog kontakta s globalno utjecajnim američkim online magazinom TravelMag. Dodaje da je zanimljivost ovog popisa u tome što se ne vrednuje samo fizička veličina nekog muzeja, već način prezentacije pomorske baštine, inovativnost te drugačiji doživljaj posjetitelja, važnost za lokalnu zajednicu i drugi faktori.
Na pitanje što im znači ovo uvrštenje, ravnateljica Šikić ističe da im najprije znači priznanje za kontinuirani trud i inovativnost, te im daje elana i motivaciju da se nastave truditi i raditi kao do sad.
„Muzej ove godine slavi osam godina od otvaranja, pa iako se muzejima obično dodjeljuju nagrade za okrugle obljetnice i godišnje nagrade, nama se događa da je Muzej prepoznat i izvan standardnih muzejskih nagrada, one kroz koje se vrednuje odnos s lokalnom zajednicom, ljudima, interaktivnost, angažiranost, inovativnost i druge stvari.“
Živi muzej u Betini
Događaje u organizaciji muzeja redovito pratimo, a osim muzeja, u Betini se iznjedrio čitavi pokret odavanja počasti vještini gradnje i življenja s drvenom barkom usporedo s rastućem spoznajom o potrebi očuvanja uporabe drvenih barki i vještine jedrenja s njima na čitavom otoku Murteru. Muzej betinske drvene brodogradnje, bogatim brodograditeljskim fundusom prenosi priču o važnosti drvenih brodova u životima stanovnika Betine i otoka Murtera nekad i sad.
Pokret i muzej u Betini spasili su zanat kalafata – majstora gradnje brodova u drvu i na Murteru ih je trenutno sedamnaest u šest različitih škverova. U njima se održavaju i rekonstruiraju stare gajete, ali gotovo da nema godine da se s njihovih navoza u more ne klizne i pokoja nova. I odmah se pridruži impozantnom broju onih čije posade međusobno odmjeravaju vještinu jedrenja. Onog latinskim i oglavnim jedrom koje je ove godine (2023.) Hrvatska, pored već ranije uvrštenog umijeća gradnje drvenog broda uvrstila u Registar svojih nematerijalnih kulturnih dobara.
Šačica zaljubljenika i entuzijasta koja je iznjedrila pokret i muzej, najveće je priznanje prizor u betinskoj lučici pretvorenoj u muzejsku zbirku na otvorenom. Među 43 drvene brodice, ima i stogodišnjakinja, poput muzejske gajete Marije ili tek koju godinu mlađe Cicibele stradale i potopljene u granatiranju Zadra 1993. godine čija je obnova trajala punih sedam godina. S obnovljenim i pomlađenim brodicama danas se itekako živi i jedri, a tako će i biti sve dok je vrijednih ruku i vještine drvene brodogradnje.