21 posto manje akcija spašavanja
Zbog pandemije smanjen broj prometnog opterećenja i broj akcija spašavanja na moru
Uslijed smanjenog prometnog opterećenja na moru uzrokovanog pandemijom Covid-19, u protekloj godini je zabilježen pad spasilačkih aktivnosti na moru za 21.5 posto u odnosu na 2019. godinu. U području unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora bilo je 475 SAR akcija, odnosno njih 99 posto, dok je u području ZERP-a bilo svega 5 akcija.
Nacionalna središnjica za usklađivanje traganja i spašavanja na moru (MRCC Rijeka) koordinirala je ukupno 480 akcija na moru, u kojima je spašeno 428 osoba, među kojima je bilo 16 ozlijeđenih dok je, nažalost, zabilježeno i 28 smrtno stradalih, od čega 6 ronilaca.
Najviše akcija u Zadarskom akvatoriju
Smanjenje broja akcija na razini godine bilježi se u svim kapetanijama, osim u Lučkoj kapetaniji Šibenik, koja je imala 3 akcije više u odnosu na prethodnu godinu. Najviše posla imala je Lučka kapetanija Zadar na koju se odnosi više od trećine svih akcija, odnosno 34,17 posto. Iako je lani bilo manji broj akcija hitnog medicinskog prijevoza pacijenata u odnosu na 2019. godinu, ta vrsta zadatka čini najveći udio u akcijama SAR-a, čak 36,7 posto.
Ta vrsta akcije bi se u iduće dvije godine trebala preusmjeriti na brodove specijalizirane za te potrebe, koje je naručilo Ministarstvo zdravlja, no njima će i dalje upravljati kapetanije. Tijekom protekle godine nije evidentirana nijedna nestala osoba na moru. Zabilježena su 12 sudara i 48 nasukavanja plovila, u potpunost je potonulo 20 plovila, gorjelo je njih 11, a u 42 slučajeva akcije su se provodile zbog kvarova pogonskih strojeva, upravljačkih sustava, te ponešto zbog nestanka goriva.
Prednjače sport, rekreacija i razonoda
I dalje najveći udio, 52 posto ugroženih plovnih objekata otpada na plovila za sport, rekreaciju i razonodu. Smanjeni broj spašenih osoba i plovnih objekata tijekom prošle godine, direktno je posljedica smanjenog prometa uslijed pandemije, no posljednjih godina provodi se i digitalizacija sustava kako bi kapetanija čim više vremena mogla provoditi na moru. Kada sustav u praksi bude kompletno digitaliziran, njihova prisutnost na moru će biti veća, s čime možemo računati na povećanje sigurnosti.
Kao i pri svakom izvještaju o nesretnom događaju, apelira se na nautičare da prate vremenske prognoze prema kojima da planiraju svoju plovidbu, u skladu sa stečenim nautičkim sposobnostima, znanjem, te službenim pomorskim navigacijskim kartama, publikacijama i višejezičnom mobilnom aplikacijom nIS – nautički informatički servis.